Slavisti u Dubrovniku

Od 17. do 30. kolovoza u Dubrovniku je u Poslijediplomskom središtu održan 53. hrvatski seminar za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole. Zagrebačka slavistička škola posebna je djelatnost Odsjeka za kroatistiku Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Polaznici su Škole strani studenti kroatistike i slavistike, sveučilišni nastavnici koji predaju hrvatski jezik i književnost na inozemnim sveučilištima, stručnjaci koji se bave slavističkim i kroatističkim temama na različitim znanstvenim ustanovama te prevoditelji s hrvatskoga jezika. U okviru konverzacijskih lektorata usavršavali su znanje hrvatskog jezika, a u okviru proseminara raspravljali o jezikoslovnim, književnim, povijesnim i kulturnim temama koje povezuje središnja tema ovogodišnjeg Seminara – Baštine i nasljedovanja hrvatskoga jezika, književnosti i kulture.

Sudionici 53. hrvatskoga seminara za strane slaviste Zagrebačke slavističke škole

U trinaest su različitih lektorata i proseminara obrađivali širok raspon jezikoslovnih i književnopovijesnih tema. U prvome su tjednu nadopunjavali svoje znanje na četirima obaveznim proseminarima: Pučka književnost: kulturni dodiri i transformacije (Josipa Tomašić Jurić); Nasljedovanje stila, oslobađanje od uzora (Gabrijela Puljić); Pogled izvana i iznutra – hrvatski jezik pod povećalom semantičke tipologije (Daniela Katunar); Dvojezičnost i hrvatski kao nasljedni jezik (Zrinka Jelaska) te na izbornom proseminaru Hrvatski i poljski danas: jezikoslovni fragmenti (Miroslav Hrdlička). U drugome su tjednu uz Nasljedovanja stila pohađali Naslojavanje značenjā u prijevodima kao spoznajnojezična baština (Igor Marko Gligorić); Mnoga lica povratnosti: hrvatsko-poljska kontrastivna perspektiva (Miroslav Hrdlička); Poučavanje stranih i nasljednih govornika (Zrinka Jelaska) te izborni proseminar Kako razgovaramo o (hrvatskom) vremenu? Prema semantičkom opisu domene meteorologije (Daniela Katunar). Konverzacijske su lektorate oba tjedna izvodili Iva Dragićević, Tomislav Ćužić i Ninoslav Radaković.

Nastavu su dodatno obogatila i predavanja koja su bila usmjerena na spomenutu središnju temu. I ove su godine predavači bili vrsni sveučilišni profesori te djelatnici uglednih jezikoslovnih i kulturnih ustanova: Morana Čale, Davor Dukić, Josip Lasić, Stela Letica Krevelj, Ranko Matasović, Divna Mrdeža Antonina, Anera Ryznar, Tomislav Šakić, Aleksandra Ščukanec i Ljudmila Vasiljeva.

Inozemne profesore slavistike i studente, koji su stigli u Dubrovnik iz različitih zemalja svijeta, dočekao je bogat i raznovrstan kulturni program. Razgledali su staru gradsku jezgru, posjetili franjevački i dominikanski samostan, Umjetničku galeriju, palaču Sponza, Državni arhiv u Dubrovniku te Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku. Usto su organizirane Filmska i Književna večer. Na Filmskoj je večeri održana projekcija filma Kontesa Dora Zvonimira Berkovića. Književnu je večer moderirala Josipa Tomašić Jurić, a kao gost sudjelovao je Želimir Periš. U okviru kulturnog programa bile su dakako i Dubrovačke ljetne igre, na kojima su seminaristi prisustvovali izvedbi drame Galeb (1895) Antona Pavloviča Čehova u režiji i adaptaciji Janusza Kice. Organizirani su i stručni izleti u Cavtat, Trsteno te na Elafite. A nastava ove godine nije bila rezervirana samo za Poslijediplomsko središte nego se održala i na Lokrumu.

Večer uoči zatvaranja Seminara dodijeljena je Nagrada Zagrebačke slavističke škole u sklopu završne večeri sa svečanom dodjelom diploma. Nagrada je uručena Ljudmili Vasiljevoj, ukrajinskoj jezikoslovki, prevoditeljici i stručnjakinji za južnoslavenske i zapadnojužnoslavenske jezike, iz čije je biobibliografije razvidno da je njezin znanstveno-stručni interes usmjeren na proučavanje, poučavanje i promicanje hrvatskog jezika i kulture.

Pedeset i treći seminar organizirala je Uprava Zagrebačka slavističke škole, koju čine voditelj Škole i jezikoslovnoga bloka Igor Marko Gligorić, zamjenica voditelja Goranka Šutalo i programski tajnik Ninoslav Radaković. Znanstveni, stručni i kulturni dijelovi programa 53. seminara ostvareni su uz pokroviteljstvo Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, Ministarstva kulture i medija, Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te uz potporu Grada i gradskih ustanova te Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. Knjige su za 53. seminar donirali Matica hrvatska, Hrvatska sveučilišna naklada, Katolički bogoslovni fakultet, Hrvatsko filološko društvo, Naklada OceanMore i Zagrebačka slavistička škola. Filmsku je građu za 53. seminar osigurao hrvatski filmski arhiv Hrvatske kinoteke uz suglasnost nositeljice autorskih prava Ane Berković Crnković. Da različite institucije sinergijski mogu poduprijeti jedan program nacionalne važnosti, pokazuje upravo dugogodišnja tradicija Zagrebačke slavističke škole, istaknuo je voditelj Škole Igor Marko Gligorić.

Polaznici su i ove godine bili dijelom nadasve vrijednog projekta, čija bogata tradicija premašuje pola stoljeća. Od 1972. Zagrebačka je slavistička škola okupila više od 3000 polaznika iz šezdesetak država, što će nesumnjivo ojačati i ovogodišnji broj studenata i profesora kroatistike i slavistike.